Svetski dan čokolade:
Put od svetilišta do supermarketa
Autor:
author
Dojče vele
|
07. jul. 2025. 11:22
|
LIFESTYLE
|
0
komentara
Podeli
Facebook
X
Mail
čokolada
ivan_kislitsin/Shutterstock
Na Svetski dan čokolade istražujemo poreklo, razvoj i
ogromnu raznovrsnost ukusa ove omiljene poslastice na planeti: od svetog
napitka starosedelaca Centralne Amerike do tabli na policama supermarketa širom
sveta.
Ovakva kakvu je danas poznajemo, čvrsta i slatka, čokolada
postoji manje od 200 godina. No, veruje se da je dan kada je Evropa upoznala
čokoladu bio 7. juli 1550. godine, kada je kakao navodno prvi put stigao na
ovaj kontinent i potom počeo da se širi po svetu. I tako, baš usred leta u
Evropi, odnedavno se slavi Svetski dan čokolade, piše Dojče vele.
Većina ljudi voli umereno slatku mlečnu čokoladu, neki vole
belu, a neki sa raznim punjenjima. Poslednjih godina u modi su skoro crne,
gorke čokolade, i one sa raznim začinima. Da li je to stvarno novina ili pak
povratak korenima?
Kratka istorija čokolade - od gorke vode do slatke table
Poreklo čokolade vodi nas u postojbinu biljke kakaovca na
zemljouzu Centralne Ameriku gde su ga još pre oko 4.000 godina korstili drevni
narodi Olmeka i Maja, a kasnije i Asteka. Kakao je smatran darom bogova, a
njegova zrna su služila i kao valuta.
Od kakaa je pripremano piće: gorko, često pomešano sa
čilijem, vanilom ili drugom začinima - za obrede, a ne za uživanje. Zvalo se
xocolatl, što na astečkom znači „gorka voda".
Sredinom 16. veka, posle španskog osvajanja Latinske Amerike
- kakao stiže u Evropu. Na evropskim dvorovima konzumirao se slično kao u
postojbini, kao napitak od gorkog kakao praha pomešanog sa vodom ili mlekom,
često uz dodatke kao što su cimet, vanila ili čili.
Sa zaslađivanjem egzotičnog napitka se počelo tek u 17.
veku, nakon što su Evropljani u kolonijalnim pohodima za sebe otkrili i šećernu
trsku.
Industrijska revolucija, zahvaljujući razvoju mašina i
tehnologije u 19. veku donosi ključni napredak.
Mada nisu imali kolonije u Latinskoj Americi, tu najveći
doprinos daju Britanci i Švajcarci. Engleski kvekeri Fry´s i Cadbury prave prve
čokoladne table i postaju pioniri masovne proizvodnje i time moderne industrije
čokolade.
A Švajcarci Nestle i Lindt, takođe s protestantskom
pozadinom, usavršavaju tehnologiju: stvaraju prvu mlečnu čokoladu i izmišljaju
končiranje - tehniku kojom se postiže do tada nezamisliva kremasta tekstura.
Čokolada više nije luksuz, dobila je i praktičnu društvenu
funkciju: postala je hrana za radnike, lek za decu, pa čak i zdrava alternativa
alkoholu.
Tadašanje porodične firme u međuvremenu spadaju najveće
korporacije na svetu, a čokolada postoji u bezbroj oblika i ukusa koji se
razlikuju ne samo od marke do marke, već i od kontinenta do kontinenta.
Evropska čokolada: kvalitetna i uglavnom mlečna
„Najviše se i dalje jede mlečna čokolada – to je ono na šta
se naviknemo još u detinjstvu. Tek u odraslom dobu ljudi počinju da otkrivaju i
vole tamne čokolade", kaže nemačka somelijerka za čokolade Julija Mozer.
To važi za sve evropske zemlje, a omiljeni dodaci mlečnoj čokoladi su lešnici,
bademi, riža ili nugat.
Propisi o sastavu čokolade u Evropskoj uniji su prilično
strogi: mlečna čokolada mora da sadrži najmanje 25 odsto suve materije kakaoa,
a kao osnovna masnoća dozvoljen je isključivo kakao-maslac.
Američka čokolada: slatko-kiselkasta, debela i najčešće
punjena
U Sjedinjenim Državama najuspešnije marke čokolade oslanjaju
se na dug rok trajanja i ukus koji je mnogim evropskim nepcima prilično
neobičan. To je, između ostalog, posledica upotrebe buterne kiseline, koja
američkoj čokoladi daje blago kiselkast ukus – koji mnogi Evropljani
doživljavaju kao neprijatan ili veštački.
Pored toga, visok sadržaj šećera i dodaci poput kukuruznog
sirupa ili biljnih masti u velikoj meri određuju karakterističan američki šmek.
„Takođe, veoma su popularne velike, debele i punjene čokoladne table",
objašnjava Julija Mozer.
Afrika – najviše proizvodi, najmanje jede
Afrika, a naročito Zapadna Afrika, najveći je proizvođač
kakaa na svetu. Ipak, potrošnja čokolade na tom kontinentu činila je 2018.
svega oko četiri odsto svetskog tržišta. Jedan od razloga za to, objašnjava
Mozer, jeste i klima: „Zbog visokih temperatura čokoladne table teško podnose
skladištenje i transport."
U tim krajevima ljudi najčešće uživaju u svežoj, sluzavoj
pulpi iz ploda kakaa ili od prženih zrna prave pastu od koje se priprema topla
čokolada za piće. U zemljama poput Gane – koja je odmah iza Obale Slonovače po
količini proizvedenog kakaa – raste interesovanje za lokalno proizvedenu
čokoladu. No, čokolada mora da sadrži posebne aditive kako bi izdržala toplotu,
što dodatno komplikuje lokalnu proizvodnju.
Azija - neobični ukusi
U Indiji i drugim delovima Azije čokolada je relativno nov
prehrambeni proizvod. Industrijska proizvodnja započela je tek sredinom 20.
veka. Danas, međutim, tržište brzo raste, a među mlađom populacijom čokolada
sve više potiskuje tradicionalne slatkiše.
„Indijska čokolada je trenutno svojevrsna insajderska
preporuka. Kakao iz tog regiona ima posebnu voćnu notu, sa primesama orašastog
ukusa", kaže Julija Mozer.
Najneobičnije ukuse čokolade, barem iz evropskog ugla
gledanja, nudi Japan: tamo su već godinama pravi kult čokoladice u varijantama
poput zelene mače, soja-sosa ili čak vasabija.
Pomenimo ovde i najnoviji trend, Dubai čokoladu, koja je
bogato punjena pistaćima.
Latinska amerika - najduža tradicija
U Latinskoj Americi, kolevci kakaa, omiljen je intenzivan,
prirodan, gorak ukus tamne čokolade, sa visokim udelom kakao mase, često bez
mnogo šećera. Kompleksne i aromatične note, mogu sadržati nijanse voća, duvana,
orašastih plodova ili začina – u zavisnosti od sorte kakaa i načina
fermentacije.
Tradicionalni napici od kakaa poput tople čokolade i dalje
se prave po drevnim receptima.
Tamna strana industrije čokolade
Uz sav užitak koji pružaju ukusne i neobične čokoladne
varijante, ne bi trebalo zaboraviti ni tamnu stranu ove priče: globalno širenje
kakaa iz Latinske Amerike neraskidivo je povezano sa kolonijalnom
eksploatacijom.
Evropske kolonijalne sile su namerno uvodile biljku kakaa u
tropske kolonije kako bi zadovoljile sve veću potražnju. Poljoprivredne radove
je obavljalo lokalno stanovništvo – gotovo uvek u krajnje nehumanim uslovima.
Ni danas situacija nije mnogo drugačija: mnogi uzgajivači
kakaa i dalje su prepušteni milosti i nemilosti svetskog tržišta. Uprkos
mukotrpnom radu, mnogi od njih žive u krajnjoj bedi, jer ih otkupne cene
velikih trgovinskih lanaca ostavljaju bez pristojne zarade. A UNICEF i druge
organizacije godinama upozoravaju da je u proizvodnji kakaa i dalje prisutan i
dečji rad, posebno u Zapadnoj Africi.
Čokolada je dakle mnogo više od poslastice: ona je i
ogledalo istorije, tradicije i često nevidljive strane globalne ekonomije.
***
Komentar
***
Uz ovaj informativni tekst,
preporuka za ljubitelje čokolada u vreme letnjih odmora, dva majstorska filma. "Chocolat"
(drama, romansa, komedija), režija Lase Halstrem. Kada Vijan (Žilijet Binoš),
tajanstvena strankinja, stigne sa ćerkom u miran francuski gradić u zimu 1959.,
niko nije mogao ni da zamisli koji će uticaj ona imati na tu tradicionalnu
zajednicu. Vijan otvara vrlo neobičnu prodavnicu čokolade,..., u tome joj
pomaže još jedna stranac Rouks (Džoni Dep)...
Drugi je romantična drama iz 1995. koju je režirao
Alfonso Arau "Šetnja u oblacima"
("A Walk in the Clouds") a u kojoj glume Keanu Reeves, Aitana Sánchez-Gijón,
Giancarlo Giannini ,...,Anthony Quinn. Film je zapravo nova verzija italijanskog
filma iz 1942.g. Pol Saton (Keanu Reeves ) se vraća iz rata,..., nastavlja
svoj posao prodavca čokolade i, tokom putovanja vozom, upoznaje mladu ženu
meksičkog porekla, Viktoriju Aragon (Aitana Sánchez-Gijón), ćerku bogatog
vinara iz doline Napa, koji je vlasnik uzornog vinograda „Las Nubes“ (Oblaci)...
https://www.youtube.com/watch?v=1FP-C0MvOHM
Chocolat 2000 - Trailer - Johnny Depp
& Juliette Binoche
*
https://www.youtube.com/watch?v=N_EHFohIfRg
Official Trailer A WALK IN THE CLOUDS
(1995, Keanu Reeves, Aitana Sanchez-Gijon, Anthony Quinn)
Zoran Stokić
8.07.2025.
Нема коментара:
Постави коментар