петак, 19. јануар 2024.

 "NEKI ČUDAN LEPAK..." Dva scenarija masovnog trovanja 104 radnika u Aleksincu: "Blic" otkriva tok istrage posle haosa u fabrici "Magna"

 

Tepih koji je lepljen u fabrici "Magna" u Aleksincu nalazi se u prostoriji površine oko 30 do 40 kvadrata, a površina hale u kojoj su se nalazili radnici je oko 10.000 kvadrata, saznaje "Blic". Ova činjenica čini još neverovatnijim slučaj sinoćnjeg trovanja 104 radnika fabrike koji su zadobili zdravstvene tegobe zbog, kako se veruje, udisanja isparenja lepka.

 

"Blic" Branko Janačković

18.01.202420:00

- Nikome nije jasno kakav je to lepak kad je lepljenje podne obloge u prostoriji ne većoj od 40 kvadrata moglo da dovede do trovanja radnika u hali od 10.000 kvadrata!? Ta prostorija, koju koristi menadžment za sastanke, nalazi se u sredini hale, od stakla je i iz nje se nadzire proizvodnja. Ona je klimatizovana, koristi isti ventilacioni sistem, tako da je vazduh mogao da se pomeša. Ali kakav je to lepak kada je iz 30-40 kvadrata mogao da naškodi ljudima koji su u hali od preko 12.000 kvadrata?! - kaže za "Blic" jedan od radnika.

Blic preporučuje

LEPILI PODNE OBLOGE PA SE OTROVALI! Detalji drame u fabrici u Aleksincu: Poznato stanje dve teže povređene radnice, HITNO PREBAČENE ZA NIŠ (VIDEO)

"GUŠENJE, STEZANJE U GRLU, MUČNINA, GLAVOBOLJA" Ove simptome su imali otrovani radnici u fabrici u Aleksincu, direktor bolnice otkrio sve detalje (VIDEO)

RASTE BROJ OTROVANIH U ALEKSINCU Zbog trovanja isparenjima lepka lekari pregledali između 50 i 60 radnika! (VIDEO)

Radnici se čude kako lepak nije naškodio onima koji su lepili, a jeste radnicima u hali.

Jutro nakon trovanja u fabrici

FOTO: BRANKO JANAČKOVIĆ / RINGIER

Jutro nakon trovanja u fabrici

- Kako smo čuli, ta podloga je lepljena u toku dana. To je sigurno neki jak industrijski lepak. Kako je moguće da radnici firme koja je angažovana da izvrši lepljenje nisu imali nikakve tegobe? Jedino ako su imali zaštitnu opremu za disajne organe. Ovi koji su bili u hali sigurno nisu, jer mi ne radimo sa lepkovima, samo sa iglama i koncem - kaže ovaj radnik.

U "Magni" koja se bavi šivenjem presvlaka za sedišta automobila radi oko 1.200 radnika u tri smene, što znači da je u toj smeni bilo oko 400 radnika.

Uviđaj u fabrici

FOTO: BRANKO JANAČKOVIĆ / RINGIER

Uviđaj u fabrici

 

- Ta hala je proširena do stare. To je sada jedna prostorija pravougaonog oblika. Novi deo je ranije pušten u rad. Ako su morali da lepe, mogli su vikendom. Fabrika ne radi od subote u 22 sata, do nedelje u 22, pa je moglo tada. Nije moralo u toku smene. Ali sigurno niko nije sumnjao da ovako nešto može da se desi - kaže radnik.

Zvaničan uzrok trovanja još nije saopšten, tako da se još ne može tvrditi sa sigurnošću da li je lepak za tepihe mogao da dovede do ovakvih posledica ili je u pitanju nešto drugo.

- Dok se ne završe toksikološke analize, za šta će biti potrebno malo vremena, teško se sa sigurnošću može reći šta je izazvalo trovanje - kaže naš izvor.

Dva moguća scenarija

U Osnovnom javnom tužilaštvu u Aleksincu, koje rukovodi istragom, kažu da će uzrok trovanja biti poznat tek pošto se obave analize.

 

Fabrika u kojoj se dogodilo masovno trovanje

FOTO: BRANKO JANAČKOVIĆ / RINGIER

Fabrika u kojoj se dogodilo masovno trovanje

Kažu da razmatraju dve mogućnosti kako je došlo do trovanja.

1) Lepljenje itisona lepkom u manjoj prostoriji koja se nalazi u sredini hale za proizvodnju, površine 12.000 kvadrata

- Još nije poznato da li je to uzrok. Poslata je krv radnika koji su imali tegobe zavodu za sudsku medicinu. Radiće se i obična i toksikološka analiza. To je hala od 12.000 kvadrata sa novom ventilacijom. Da li je došlo do uvlačenja isparenja u ventilacioni sistem i širenja u proizvodni pogon znaće se kada stignu analize - kažu za "Blic" u OJT Aleksinac.

2) Hrana iz kantine

To je manje verovatna opcija, jer nisu svi radnici koji su imali tegobe jeli u kantini. Osim toga, kod trovanja hranom se tegobe javljaju malo kasnije.

U svakom slučaju, uzeti su uzorci hrane i poslati na analizu.

- Izvršena su merenja vazduha. Sada je sve u normalnim vrednostima, pa je moguće da u toku dana ponovo počne proizvodnja. Fabrika je nova, ima sva potrebna odobrenja i dokumentaciju. Šta je izazvalo trovanje znaće se kada se završe analize - kažu za "Blic" u OJT Aleksinac.

 

 

***

Komentar

***

 

 

Juče sam napisao komentar, znajući da se u fabrici bave izradom presvlaka za automobile, da je posredi RENOVIRANJE prostorija – dok radnici rade svoje poslove. Osim N1 ostali mediji nisu hteli da prenesu taj komentar. Danas znamo da je to zapravo istina. Renovirana je prostorija u centru firme. Miris lepka se prenosio ventilacijom...

Taj javašluk, nepoštovanja procedura, to da u praksi ljudski život zaposlenih za vlast vredi 0% imamo već 3 decenije u Srbiji u svim firmama. 

I moj Mašinski fakultet se decenijama bavio renoviranjem (parcijalno - sala po sala, kabinet po kabinet, renoviraš ili gradiš novi lift, dograđuješ, nadziđuješ zgradu, presipaš iz šupljeg u prazno i tsl.) dok se odvija nastava, istraživači rad, ispiti i tsl. Protestovao sam više puta, učinak protesta 0% Fakultetska vlast u firmi ima despotsku vlast, kao što A.V. vrši despotsku vlast nad celom Srbijom; to se zove FRAKTALNA STRUKTURA. U velikom i malom – ista struktura. Institucije kao  što su građevinska, sanitarna i tsl se ne mešaju u svoj posao, osim  kada treba da zaštite despotsku vlast.

Saberi/oduzmi mnogi naši zaposleni su za ove 3 decenije bili kolateralna šteta (narušili su svoje zdravlje) – zbog ovakvog nerazumnog poslovanja vlasti.

Zoran Stokić

18.01.2024.

 

Zimski Krstovdan * Brockes Passion

 

 

Muzika je "vremenska umetnost", savremenici nekog kompozitora su imali - dobar pregled (mogli su da slušaju konkurente i tsl) - kakvu je konkurenciju on imao, kakve savremenike i predhodnike. Nama se danas – servira – istrgnuto iz – konteksta vremena – neka muzička ikona; koja je predstavljena kao usamljeni genije – dar od Boga, usamljeno ostrvo; A u stvarnosti (vreme u kome je živeo) on je bio samo mali "delić" svih tih drugih brojnih savremenika (takođe odličnih profesionalaca) – on je deo evolucije, brojnih tuđih muzičkih ideja. Bez tih ideja (drugih) nema ni tog genija(!)

 

Evo,  na primeru, "Brockes Passion". Danas je favorizovan J.S.Bah. "Brockes Passion" - originalni naziv – "Isus, mučenik i umiranje za greh sveta" je libreto za oratorijum za strasti hamburškog savetnika Bartolda Hajnriha Brokesa. Muzicirana je više od deset puta. Premijera prve postavke Rajnharda Kajzera održana je tokom sezone strasti 1712., u velikom domu libretista u Hamburgu pred slavnom pozvanom publikom. Najpoznatije delo Brockesa potiče od Georga Fridriha Hendla (HVV 48). Ova Hendlova gradska (a ne crkvena) Pasija pomogla je J.S.Bahu da napravi sinteza "stylus luxurians communis" i "stylus luxurians theatralis".


Bartold Hajnrih Broks je bio uticajni nemački pesnik koji je preradio tradicionalni oblik oratorijuma za strast: Rajnhard Kajzer (1712., Hamburg), Georg Fridrih Hendl (1719., London), Georg Filip Teleman (1716., Frankfurt, 1722., Hamburg), Johan Mateson (1718., Hamburg), Johan Fridrih Faš (1723., Greiz), Gotfrid Hajnrih Štolcel (1725., Gotha), Christoph Gottlieb Fröber (1729., Lajpcig), Maximilian Zeidler (1729., Nürnberg), Johann Jacob Schwarz (1730., Nürnberg), Johann Balthasar Christian Freislich (1750., Danzig ), Jacob Schuback (1750., Hamburg), Paul Steiniger (1750., Nürnberg)  i Johan Kaspar Bahofen (1759., Cirih) - ove pasije su muzički postale poznate daleko izvan gradova gde su izvedene. Johan Sebastijan Bah se potrudio da svojom rukom prepiše velike delove Hendlove Strasti Brokes. J.S.Bah je takođe kasnije izveo Hendlove i Telemanove postavke Strasnosti Brockes u Lajpcigu, i uključio arije iz Hendlove postavke u Strasti po Jovanu (1724., Lajpcig) i Passion St Mark.

 

Tekst se zasniva na događajima iz strasti u četiri biblijska jevanđelja, posebno na poglavljima od 26. do 27. Jevanđelja po Mateju. Nakon uvodnog refrena („Da me oslobodi užeta mojih greha, moj Bog će biti vezan“), obrađuju se sledeći događaji: Tajna večera, hodanje do Sionskoj gori, molitva u Getsemanskom vrtu, hvatanje, ispitivanje pred Sanhedrinskim sudom, Petrovo poricanje, predaja Pilatu, suđenje Pilatu, ruganje, raspeće i smrt Isusa. Završni hor je utešno ispovedanje Hrista, koji je svojim stradanjem iskupio svet.

 

Tip građanskog pasionskog oratorijuma sa potpuno prepisanim tekstovima, za razliku od starijeg oblika oratorske pasije, koji je obrađivao biblijsku pasionsku priču u velikoj meri zasnovan na biblijskom tekstu, nastao je u Hamburgu početkom 18. veka. Pošto je tamošnja opera bila zatvorena za vreme Passiona, muzičari koji su tamo bili zaposleni u operi imali su vremena za druge poslove i tako su mogli da pišu za potrebe crkve. 1704. Rajnhard Kajzer je tamo napisao svoj oratorijum "Krvavi i umirući Isus" na osnovu teksta Kristijana Fridriha Hunolda (Menantes). Ovaj libreto je bio preteča Brokesove poezije, koja se prvi put pojavila 1712. Brokes je u preliminarnom izveštaju objasnio svrhu svog teksta: S jedne strane, trebalo je da ponudi građanima Hamburga „dozvoljenu zabavu“ tokom Strasne nedelje, a sa druge strane, trebalo je da posluži kao „pouka“. Prvu postavku je iste godine uradio Rajnhard Kajzer izvedena je pred više od 500 slušalaca, uključujući (kako kaže Brokes) „ne samo celokupno strano plemstvo, sve ministre i stanovnike zajedno sa svojim damama, već i većinu najuglednijih građana Hamburga.


*

https://www.youtube.com/watch?v=GYXaPafdujA&list=OLAK5uy_nVTATSJ8JvVAFxGPhjIzrcG1gTH4jxvas

Reinhard Keiser - The Brockes-Passion: 1. Chor. "Mich vom Stricke meiner Sünden" (Chor gläubiger Seelen)  ///Komplet od 97 delova///

 

*

 

 

https://www.youtube.com/watch?v=Rxw1DJVUPQo&t=935s

George Frideric Handel | Brockes Passion HWV 48

 

 

*

 

 

https://www.youtube.com/watch?v=3Fil2t6lLb0

Telemann - Brockes-Passion, TWV5:1 | René Jacobs Akademie für Alte Musik Berlin

 

 

*

 

 

https://www.youtube.com/watch?v=nv7lz9ohFfM

Fasch - Passio Jesu Christi (Pasion de Brockes) FWV F:1

Odlično napisano i odlično izvedeno Fašovo delo! Učenik Johana Kunaua, takođe pod jakim uticajem Georga Filipa Telemana, Faš je često razmišljao van baroknih okvira i imao je jedinstveni individualni stil koji je naglašavao raznolikost. Pored značajnog skraćivanja B.H. Brokesovu pesmu, J.F.Faš je takođe izvršio izmene na nekoliko recitativa i dodao pet korala i dve arije u tekst koji nedostaju u Brokesovom libretu. Ove promene daju delu konvencionalniju i kohezivniju strukturu u skladu sa nemačkom liturgijskom tradicijom Pasijona iz 18. veka, gde je svaki deo uokviren koralima.

 

*

 

 

https://www.youtube.com/watch?v=zMf9XDQBAaI

Bach - St John Passion BWV 245 - Van Veldhoven | Netherlands Bach Society

 

 

Zoran Stokić

18.01.2024.

СРЕДА, 17. ЈАНУАР 2024.

 

Kina: Kako Komunistička partija učestvuje u provodadžisanju

 

 

Vlasti u Kini doprinose pritisku na mlade Kineze da se venčavaju i rađaju decu.

 

IZVOR: BBC UTORAK, 16.01.2024. | 19:15

 

Sve više mladih u Kini okreće glavu od braka i dece/Getty Images

Čen je bila na više od dvadeset "sastanaka naslepo", a sve ih je ugovorila njena majka.

 

Neki su bili lošiji od drugih, kaže ona, zato se čini da većina muškaraca ne može da prihvati uslov koji im ona postavlja - ne želi da ima decu.

 

"Imati bebu je veoma zamorno, a i ne volim bebe", kaže Čen, žena u kasnim dvadesetim, koja je pristala da govori za BBC otkrivajući samo prezime.

 

"Ali nemoguće je naći muškarca koji ne želi decu. Kad muškarac nema decu… To je kao da ste ga ubili."

 

Uprkos nizu neuspešnih sastanaka, pritisak porodice na Čen da se uda nije popustio.

 

Maltene će "eksplodirati" od njega, kaže.

 

Nisu samo Čenini roditelji ti koji žele da se ona uda i ima decu.

 

Dok broj brakova i dece u Kini strmoglavo opada, Komunistička partija apeluje na milione mladih žena i muškaraca da preokrenu taj trend.

 

Prošle godine je populacija Kine doživela pad po prvi put za 60 godina, a stopa nataliteta spala je na rekordno niske grane.

 

Broj registrovanih brakova - 6,83 miliona, nije bio toliko nizak još od 1986. godine, od kada se vodi statistika.

 

Obeshrabreni padom ekonomije i rastom nezaposlenosti, mladi Kinezi takođe odustaju od tradicionalnih izbora koje su pravili njihovi roditelji.

 

Rezultat je glavobolja za Partiju i stanje daleko od "nacionalnog preporoda" na koji je pozvao lider zemlje Si Đinping.

Zvaničnici 'ne shvataju tu muku'

Broj sklopljenih brakova u Kini 2022. godine je najniži od kada se vodi statistika/Getty Images

Zabrinutost je stigla i do Si Đinpinga, koji je nedavno održao govor o potrebi da se "neguje nova kultura braka i rađanja".

 

Govorio je i o "učvršćivanju smernica" za oblikovanje stavova mladih o braku, deci i porodici.

 

Nije da se kineski zvaničnici ne trude.

 

Širom zemlje, zaposleni u državnoj službi su se angažovali da podstaknu mlade da se venčavaju, ostaju u braku i rađaju decu.

 

Početkom godine, gradić u istočnoj pokrajini Džeđang najavio je da će ponuditi parovima 1.000 juana (137 dolara) kao "nagradu", ako mlada ima 25 godina ili manje.

 

To je zapanjilo i razljutilo meštane koji su nazvali lokalnu vlast slepom za stvarne probleme, ukoliko misle da tako mala suma novca može da ima uticaja na tako krupnu odluku.

 

Na drugim mestima, zvaničnici su insistirali na "tridesetodnevnom periodu hlađenja glave" pre traženja rastave ili razvoda.

 

To je dovelo do zabrinutosti povodom ograničavanja ličnih odluka i potencijalnog nanošenja štete ženama koje su na meti nasilja u porodici.

 

U ruralnim oblastima, gde sve više i više muškaraca ima problem da pronađe nevestu, vlasti poručuju ženama da prestanu da traže od muškaraca da unose imovinu u brak.

 

Kao ni drugi "podsticaji", ni ovo nije upalilo, kaže ekonomista Li Đingkui.

 

Čak i ako ne moraju da daju miraz, muškarci i dalje moraju da se bore za mladu, kaže on.

 

"Ima drugih načina da se bude konkurentan, kao što su kuće, automobili i puki bolji izgled."

 

Eksperti kažu da kinesko liderstvo koje je u ubedljivoj većini muško ne može da shvati motivaciju za ove izbore mladih ljudi, a pogotovo žena.

 

Najviše telo za donošenje odluka u Kini, partijski sedmočlani Stalni komitet Politbiroa, decenijama su činili isključivo muškarci.

 

Prvi nivo ispod, sa više od 20 mesta, imao je samo jednu članicu u poslednje dve decenije, sve do oktobra prošle godine.

 

Njihovi napori često doživljavaju podsmeh na internetu - kritikuju ih da nemaju veze sa realnošću, pa i da su površni.

 

"Praktično svi zvaničnici vlade imaju supruge, ne shvataju oni tu muku", kaže Li.

 

Pogledajte video: Obuke za dadilje u Kini popularne, uprkos padu nataliteta

 

 

Ljubav danas više nije luksuz

Mlade Kineskinje kažu da rađanje više nije obaveza, nego izbor/Getty Images

Mlade Kineskinje kažu da rađanje više nije obaveza, nego izbor/Getty Images

Stručnjaci kažu da kinesku populaciju samaca čine dve nespojive grupe - urbane žene i ruralni muškarci.

 

Ruralni muškarci se bore sa ekonomskim očekivanjima, kao što su situiranost i sigurni poslovi, koji bi im omogućili da izdržavaju porodicu.

 

A to, zauzvrat, čini se, osnažuje žene u ruralnim oblastima da duže razmišljaju o izboru partnera.

 

"Kad sam otišla kući za Kinesku novu godinu, osećala sam se sjajno što sam žena na kineskom ruralnom bračnom tržištu", kaže dvadesetosmogodišnja Keti Tian koja radi u Šangaju.

 

Ona kaže da se brinula da će biti smatrana "pomalo starom" u severnoj pokrajini Anhuej, gde su žene obično već udate do 22. godine.

 

Ali ustanovila je da je upravo suprotno.

 

"Ja ne moram da imam ništa, a muškarac mora da ima kuću i kola, kao i da plati veridbu i miraz. Osećala sam se kao kraljica na bračnom tržištu."

 

Urbane žene, s druge strane, kažu da ih brine sve veći jaz između onoga kako one doživljavaju brak, a kako ostatak društva.

 

"Ne osećam nervozu iznutra", kaže Čen. "Sva moja nervoza potiče od spolja."

 

Za razliku od generacije njenih roditelja, kad je život bio težak, a ljubav luksuz, muškarci i žene sada imaju više opcija, kaže ona.

 

"Naša ideja sada je da je u redu nemati bebe i da to više nije dužnost koju moramo da ispunimo."

 

Žene takođe ističu da, poput sveta oko njih, kampanje vlade se usredsređuju na žene i zanemaruju odgovornost muškaraca kao partnera.

 

Nejednaka očekivanja ih takođe odvraćaju od ideje da postanu roditelji.

 

Čen kaže da je jedan od razloga što ne želi da ima decu to, što gleda kako je prijateljici koja je majka.

 

"Njeno drugo dete je veoma neposlušno. Svaki put kad odem u njenu kuću osećam se kao da će eksplodirati i da će se urušiti tavanica."

 

Mlade, neudate žene kažu da se pribojavaju neravnopravne raspodele obaveza oko brige o deci/Getty Images

Mlade, neudate žene kažu da se pribojavaju neravnopravne raspodele obaveza oko brige o deci/Getty Images

U Kini "odgajanje dece kao da vam je suprug umro" postala je uobičajena fraza među mladim majkama.

 

To znači da muževi ne rade ništa da pomognu ili ne dele obaveze ravnopravno sa suprugama.

 

"Svi oženjeni muškarci koje znam misle da je njihova odgovornost u porodici samo da zarađuju novac", kaže tridesettrogodišnja naučnica, koja nije želela da otkriva ime.

 

"Majke osećaju krivicu kad nisu sa decom, čak misle da nije u redu ostati napolju do kasno. Ali očevi nikad ne osećaju krivicu."

 

Partija, međutim, nije pokazala nikakav nagoveštaj da smatra da je neravnopravnost među izazovima koje treba da pobede, kako bi povećali broj brakova.

 

A mladi Kinezi jasno stavljaju do znanja da ih zvaničnici neće tako lako pridobiti.

 

Kad govore o socijalnim pritiscima sa kojima se suočavaju, oni često ponavljaju slogan koji je postao popularan za vreme kontroverznog korona karantina u Šangaju.

 

"Mi smo poslednja generacija", bile su reči kojima su se mladi protivili strogim ograničenjima.

 

 

***

Komentar

***

 

 

despotskoj  paradigmi države i društva, komunizam je samo jedan od modusa, čoveku SREĆU određuju USREĆITELJI, naravno urećitelji vas čine "srećnim" po svojim sopstvenim merilima. Despotija=birokratska država 3 grane vlasti nisu razdvojene, tu ništa nije autonomno, čak ni naši životi, sve je u funkciji samovolje "despotskog  aparata". U građanskoj paradigmi - čovek - sam sebi određuje sreću. Sticajem niza slučajnosti od ranog srednjeg veka u Evropi se pojavilo višecentrično duštvo: kralj, atistokratija, crkva, gradovi. Motor razvoja su gradovi. Za razliku od antičkih sada je grad u centru imao tržnicu, ekonomsku delatnost; građani se dive trgovcima i zanatlijama ali i umetnicima koju su uradili spomenike, divili su se gotskim crkvama, školama, kulturi. Grad ne čine zidine već ljudi koji u njenu žive; planska izgradnja gradova, briga o otpadnim vodama, kanalima, ulicama; Grofovi i biskupi im dodeljuju povelje slobode, građani mogu sami da biraju upravu grada, učestvuju u organizaciji života u njemu, kroz “juriste”, komune, gradski “porez”. Na to se korak po korak nadovezuje - "Galantna Evropa"! Galantne: nauke, poezija,..., muzika, umetnost, moda; način življenja, razumevanje, učenost, dobar sud, učtivost, različitost  i radost. Galantnost je postala kvintesencija, nova prirodnost i sloboda, posebno u načinu na koji polovi međusobno komuniciraju. Početkom 18. veka, galantni građanin - elegantan, kulturan, sa vrlinama - živi po svojim merilima.

 

Zoran Stokić

17.01.2024.

УТОРАК, 16. ЈАНУАР 2024.

 

Lista gradova u svetu sa najviše i najmanje stresa

 

LIFESTYLE Autor: N1 Beograd 16. jan 202412:17 Shutterstock/sladkozaponi

Gde se u svetu nalaze najstresniji gradovi, a gde oni sa najmanjim nivoom stresa?

Najstresniji gradovi na svetu

Gradovi sa najvećim stresom na  svetu rangirani su na osnovu faktora kao što su nivoi zagađenja vazduha, zelene površine i LGBTQ+ ocena bezbednosti.

Rezultati pokazuju da geografski položaj može da utiče na nivo stresa, pri čemu se devet od 10 najboljih gradova nalazi u Aziji.

Svetski gradovi sa najviše stresa su:

Mumbaj, Indija

Ocena: 6,85/10

Finansijska prestonica Indije je najprometniji i najveći grad u zemlji i, na osnovu faktora koji se koriste, grad sa najvećim stresom na svetu.

Mumbaj je grad u kom 83 odst  stanovništva živi u siromaštvu.

Ovaj grad takođe ima jedan od najnižih indeksa čistoće, sa samo 24,31, što je neznatno opadajući u odnosu na prošlogodišnji rezultat od 24,38. To ga čini indijskim gradom sa najslabijem ocenom na list, iza Kalkute i glavnog grada Delhija, piše TomTom.

Bangalor, Indija

Ocena: 6,80/10

Popevši se za sedam mesta u odnosu na prošlu godinu, Bangalor je drugi indijski grad od tri sa ove liste.

Uprkos niskim troškovima života u gradu, više od 80 odsto stanovništva živi u siromaštvu, što je pad od četiri odsto u odnosu na prošlu godinu, a 17,46 odsto ljudi u gradu troši više od 10 odsto svog prihod domaćinstva na zdravstvene troškova, čineći život u Bangaloru finansijski veoma stresnim.

Najrobi, Kenija

Ocena: 6,77/10

Treće mesto je novi unos na listi, glavni grad Kenije, Najrobi. U ovom gradu 91 odsto stanovnika grada živi u siromaštvu. Takođe je jedan od najstresnijih gradova za LGBTQ+ zajednicu, sa bezbednosnom ocenom 62 za svoju, posleTeherana i Dubaija.

 

Gradovi sa najmanje stresa na svetu

Ovi gradovi su najmanje pod stresom od svih svetskih gradova, na osnovu nivoa zagađenja, LGBTQ+ bezbednosti, čistoće i troškova života.

Većina od 10 najvećih gradova na svetu sa najmanje stresa nalazi se u Evropi, a Beč je najviše rangiran. Sa izuzetkom Dubaija u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, piše u svom blogu William Russell.

Najmanje stresni gradovi na svetu su:

Beč, Austrija

Ocena: 2,67/10

Popevši se sa drugog mesta prošle godine, Beč je grad sa najmanje stresa na svetu. U glavnom gradu Austrije niko od stanovništva ne živi sa manje od 6,50 dolara dnevno, što je manje u odnosu na samo jedan odsto prošle godine.

Pored nepostojeće stope siromaštva, troškovi života u Beču su pristupačniji od onih u većini gradova. Samac bi potrošio 977 eura mesečno na troškove života bez stanarine. Uprkos ovoj niskoj ceni, ovo je i dalje povećanje od 27 odsto u odnosu na prošlu godinu.

Bečki LGBTQ+ bezbednosni rejting je 309, veći od većine gradova na listi i veći za devet poena u odnosu na 2022.

Takođe ima drugu najvišu ocenu čistoće od bilo kog grada  koja je 83,75.

Minhen, Nemačka

Ocena: 2,79/10

Zauzevši drugo mesto ove godine, Minhen se rangira kao jedan od gradova sa najmanje stresa. Glavni grad Bavarske ima jednu od najnižih stopa siromaštva, pri čemu niko od njenih stanovnika ne živi sa manje od 6,50 dolara dnevno.

Troškovi života u Minhenu iznose 1.056 eura mesečno za jednu osobu, sa 870 eura 2022. godine.

Minhen je drugi najbolji grad po kvalitetu zelenih površina i parkova, pao je sa prvog mesta prošle godine. Ima ocenu kvaliteta zelenih površina od 84,96, što je manje od 83,38, kolika je bila u 2022.

Ocena čistoće Minhena pokazuje da je to četvrti najčistiji grad na listi.  Grad je postigao ocenu 80,28, što je takođe niže od prošlogodišnjeg rezultata od 82,42.

Edinburg, Velika Britanija

Ocena: 2,98/10

Edinburg zauzima treći mesto na listi. Ovo je grad sa najmanje stresa, sa ukupnom ocenom 2,98 od 10. Visoko rangiran u celom svetu, škotska prestonica ima više bodova od većine za svoju LGBTQ+ bezbednost, sa ocenom od 342.

Kvalitet zelenih površina je takođe visoko ocenjen i to sa 82,26.

 

***

Komentar

***

 

Napredak u Evropi je započeo sa višecentričnim društvom u ranom srenjem veku: kralj, atistokratija, crkva, gradovi. Motor razvoja su gradovi. Za razliku od antičkih sada je grad u centru imao tržnicu, ekonomsku delatnost; građani se dive trgovcima i zanatlijama ali i umetnicima koju su uradili spomenike, divili su se gotskim crkvama, školama, kulturi. Grad ne čine zidine već ljudi koji u njenu žive; planska izgradnja gradova, briga o otpadnim vodama, kanalima, ulicama; Grofovi i biskupi im dodeljuju povelje slobode, građani mogu sami da biraju upravu grada, učestvuju u organizaciji života u njemu, kroz “juriste”, komune, gradski “porez”. U Sijeni, Libeku, Kelnu, Brižu, Veneciji,..., trgovci grade prve gradske bolnice, gradskih većnice, svetovne škole. Na to se korak po korak nadovezao galantan stil - "Galantna Evropa"! Galantne nauke, galantna poezija,..., galantni romani, umetnost  galantnog razgovora i galantna muzika uopšte - Galantni modni i stilski ideal - od dobrog načina da se nešto radi, od načina življenja, razumevanje, učenost, dobar sud, učtivost, različitost  i radost - pojavio se u Evropi u drugoj polovini 17. veka. Galantnost je postala kvintesencija, nova prirodnost i sloboda, posebno u načinu na koji polovi međusobno komuniciraju. Početkom 18. veka, galantni čovek je bio moderan građanin - elegantan, kulturan i sa vrlinama. Sam je sebi određivao sreću. Za razliku od despotskih kultura (a tu spada i komunizam) gde čoveku srećuo određuju USREĆITELJI, po merilima usrećitelja.

Zoran Stokić

16.01.2024.

Нема коментара:

Постави коментар