уторак, 14. фебруар 2023.

 Koliko je realna pandemija kao u seriji „The Last of Us“: Evo šta kažu naučnici

 

SHOWBIZ Autor:Forbes10. feb 202306:5732 komentarathe last of usIzvor: HBO

 

Pandemija gljivice koja pretvara ljude u zombije u HBO-ovoj hit seriji "The Last of Us" je fikcija, ali eksperti upozoravaju da su gljivice rastuća opasnost po zdravlje ljudi.

Serija „The Last of Us“ trenutno je najpopularnija na svetu. Kritičari je hvale, dok gledanost raste iz nedelje u nedelju. Glavne uloge u adaptaciji serijala popularne video igre, poverene su Pedru Paskalu i Beli Remzi.

U seriji i video igrama prikazan je svet nakon što je razorna pandemija gljivica zbrisala većinu čovečanstva i pretvorila ih u zombije. Iako je infekcija mozga fikcija, inspirisana je vrlo stvarnim skupom gljivica preuzimaju um i zombifikuju svoje domaćine. U seriji se sugeriše da su klimatske promene omogućile gljivicama da zaražavaju ljude, a zdravstveni eksperti za Forbs objašnjavaju da li je takav scenario moguć u stvarnosti.

Temperatura ljudskog tela je naime previsoka da bi većina gljivica uspela da nas zarazi, i upravo nam je to dodatni sloj zaštite od potencijalnih gljivičnih napadača.

Klimatske promene bi, međutim, to mogle da ugroze, upozorio je Arturo Kazadeval, profesor mikrobiologije na Univerzitetu Džons Hopkins, koji je za Forbs izjavio rekao da bi više globalne temperature mogle da primoraju gljivice da im se prilagode i možda im omoguće da tolerišu temperaturu ljudskog tela.

„Ako se to dogodi, videćemo potpuno nove gljivične bolesti, stvari koje ranije nismo videli“, upozorio je Kazadeval.

Više temperature takođe mogu proširiti opseg nekih gljivica i izložiti više ljudi infekciji. Ovo se već dešava u SAD, gde se gljivica odgovorna za dolinsku groznicu, istorijski pronađena na jugozapadu, sada širi širom zemlje.

Gljivične infekcije već pogađaju više od milijardu ljudi širom sveta i odnesu oko 1,5 miliona života svake godine – koliko i tuberkuloza i više nego duplo od malarije, HIV-a i raka dojke – ali su relativno nepoznate javnosti i zanemarene su od strane zdravstvenih zvaničnika, medija i fondova.

Najopasnije gljivične bolesti takođe nemaju tendenciju da se šire sa osobe na osobu i obično pogađaju one koji su već veoma bolesni, kao što su obleli od raka, pacijenti sa kovidom u kritičnom stanju ili ljudi sa kompromitovanim imunološkim sistemom, objasnio je za Forbs Nil Gou, profesor mikrobiologije u MRC Centru za medicinsku mikologiju na Univerzitetu u Ekseteru. Stoga se gljivice, kako kaže, „često nazivaju bolešću obolelih“.

Kada invazivne gljivične infekcije zavladaju, teško ih je detektovati, a i lečiti. Ponekad se infekcije uklanjaju hirurškim zahvatom, a stopa smrtnosti može biti zapanjujuća, oko 10 do 25 odsto u najboljim slučajevima i preko 80 odsto u u najgorim slučajevima, rekao je Gou, koji je naglasio da je važno imati u vidu da su mnogi od zaraženih već bili veoma bolesni.

Ne postoje licencirane vakcine za sprečavanje gljivičnih infekcija, a nova rezistencija preti da učini zastarelim nekoliko antifungalnih lekova koji se već koriste, rekao je za Forbs vanredni profesor zaraznih bolesti na Univerzitetu u Sidneju Džastin Berdsli, naglasivši da su u suštini dostupne samo četiri grupe lekova.

Dosad kod ljudi nije zabeležena pandemija izazvana gljivičnom infekcijom, a sagovornici Forbsa saglasni su da je verovatnoća za takav scenario i veoma mala.

Međutim, gljivice su odgovorne za neke od najvećih izumiranja biljaka i životinja, a rastuća otpornost na antigljivične lekove, posebno ona izazvana njihovom upotrebom u poljoprivredi, predstavlja značajan problem.
Berdsli je ocenio da bi buduća pretnja „mogla da bude nešto potpuno neočekivano“ i nešto na šta treba da budemo „hiperbudni“, dodajući da najveći rizik postoji kod uzgajanja hrane.

Kazadeval je priznao da, iako ne možemo ukazati na istorijski primer pandemije izazvane gljivicama, moramo ostati na oprezu.

„Ono što želim da kažem je da kada sam ja studirao medecinu, koronavirusi nije trebalo da ubijaju“, rekao je za Forbs.

Iako je moguće da bi u nekom scneario gljivice mogle da pređu sa insekata na ljude, kao u seriji „The Last of Us“, stručnjaci su za Forbs rekli da će bi one sigurno izgubile bilo kakvu moć kontrole uma u ​​tom procesu.



***

Komentar

***

 


Do pandemije nas vodi  naša epistemološka nepismenost! Glavni problem Homo sapijensa je "neodgovoran" način na koji se formiraju naša "verovanja" u svakodnevnom životu, politici. Na primer, kako i gde da gradimo naše ekološke niše. Umesto da se koristi pedagoška funkcija nauke koriste se animistički načini formiranja verovanja. Premda svuda na Zemlji postoje škole one  nauku predstavljaju na pozitivistički način a zaobilaze najvažnije za našu budućnost – način na koji se u nauci formiraju verovanja. Pozitivistički način zaobilazi, smatra nevažnim – istoriju, filozofiju i metodologiju nauke. Umesto rečenog – građani na planeti Zemlji (većinski) "veruju" po metodi: "šta je babi milo"! Kada pogledate čime oni "opravdavaju" (opravdanje je najvažniji element u lancu kako nastaju naša verovanja) svoja verovanja, shvatate svu besmisao Homo sapijensa; pokazuje našu potpunu epstemološku nepismenost! Naša verovanja se donose na epistemički neodgovoran način – pomoću  predrasuda, povoljvosti, pristrasnosti, kockanja i tsl. Naš odnos prema katastrofama, epidemijama, zemljotresa to naj-jasnije pokazuje! U formiranju naših verovanja uopšte ne-učestvuju – brojni stvarni podaci – činjenice – o brojnim katastrofalnim potresima kroz istoriju; pa čak i u naše vreme. Ko danas pamti na Zemlji, seća se, izvlači pouke, popravlja greške, iz potresa u Kini 28.07.1976. -Tangshan – poginulo zvanično 242.000 ljudi. Pošto se u Kini što šta prikriva, postoje opravdana verovanja da je tada u Tangšanu poginulo 800.000 ljudi – to je jedan od najgorih zemljotresa u istoriji.

 

Zoran Stokić

14.02.2023.

четвртак, 9. фебруар 2023.

 

Tadić: Vučić ima manje snage nego ja, ja sam Angeli Merkel rekao ne


VESTI Autor:N1 Beograd09. feb 202318:512 komentara


Svet je posle odluke SAD da prizna samoproglašenu nezavisnost Kosova i dvosmislene presude Međunarodnog suda pravde u vezi sa tim, postao opasnije mesto za život, ocenio je za N1 bivši predsednik Srbije Boris Tadić. U tom pogledu je kao opasnu okarakterisao izjavu ruskog ambasadora Aleksandra Bocan-Harčenka da će konačan status Kosova biti utvrđen nakon završetka rata u Ukrajini. Tadić je mišljenja i da je Srbija danas, kada je o Kosovu reč, u lošijoj poziciji nego u vreme kada je on bio predsednik, i da tzv. francusko-nemački predlog rešenja ne bi trebalo prihvatiti u onakvoj formi kakva se pominje u medijima.

Tadić je gostujući u Danu uživo TV N1, podsetio da su u vreme kada je on bio predsednik države, institucije Srbije bile prisutne na severu Kosova, a da su ih Aleksandar Vučić, Tomislav Nikolić i Ivica Dačić ukinuli potpisivanjem Briselskog sporazuma čime su, kako je rekao, praktično priznali pravni sistem nezavisnog Kosova na severu.

 „Režim Aleksandra Vučića ima veći međunarodni kredibilitet, jer je prepustio ono što ja nisam hteo da prihvatim u razgovoru sa (tadašnjom nemačkom kancelarkom) Anegelom Merkel“, rekao je Tadić.

Podsetio je i da je on tada, umesto neke vrste Briselskog sporazuma, izneo plan za Kosovo u četiri tačke sa, kako je rekao, namerom da preseče trend koji je dolazio od zapadnih zemalja da se poništava svaki srpski interes na Kosovu.

„Doduše pre mene je to uradio Zoran Đinđić pismom državnicima zapadnih zemalja, nakon koga je ušao u veliki konflikt sa njima i tražio povratak našeg vojnog i policijskog osoblja na Kosovo. On je upravo izašao sa tezom da ukoliko Srbija ne izađe sa predlogom rešenja i otvaranejm kosovske teme u međunarodnoj javnosti, da će jedna vrsta inercije u međunarodnim odnosima potpiti sve sprske interese. Onda će Kosovo, pošto ima taj toksični potencijal za unutrašnju politiku, slomiti svaku demokratiju u Srbiji, i to je sve vreme pretnja sa kojom se Srbija suočava“, istakao je Tadić.

Đinđić je 2002. godine izašao sa predlogom podele Kosova, a uoči razgovora u Beču 2007. godine, bilo je signala iz međunarodne zajednice da bi podela bila moguća ukoliko bi je Beograd formalno predložio.

„Ja sam to predložio Koštunici, njegov prvi saradnik je rekao da bi to bila neverovatna pobeda Srbije, ali on je hteo jednu sigurica, sigurnu varijantu – suštinsku autonomiju“, rekao je Tadić ističući da su Koštunica i DSS tada imali većinsku podršku u društvu i parlamentu.

 

Tadić je naglasio i kako niko u međunarodnoj zajednici 2011. godine nije rekao da o njegovom planu u četiri tačke ne može da se razgovara, pa čak i da se ušlo u tihe razgovore sa albanskom stranom koja je, kako je rekao, odmah prihvatila tačku da srpska crkva i manastiri ne budu pod jurisdikcijom Prištine.

„Bili smo spremni da se borimo. Nismo prihvatili ono što su prihvatili Vučić, Dačić i Nikolić“, rekao je Tadić.

Osvrćući se na odluku Međunarodnog suda pravde (MSP) o Kosovu, Tadić je ocenio da je ona besramna i nije zasnovana na međunarodnom pravu, već na interesima zemalja koje su delegirale sudije.

MSP je, podsetio je Tadić, presudio da su institucije u Prištini koje su proglasile nezavisnost Kosova bile privremena, neformalna grupa koja nije bila faktor međunarodnog prava, pa ga samim tim nije ni prekršila.

Takva dvosimslena presuda, uz prethodnu odluku SAD da priznaju samoproglašenu nezavisnost Kosova, pretvorila je svet u opasnije mesto za život, ocenio je nekadašnji predsednik Srbije.

U tom smislu je naveo da je opasna izjava ruskog ambasadora u Beogradu Aleksandra Bocan-Harčenka da će status Kosova biti rešen tek nakon rata u Ukrajini, jer to, kako je rekao, može biti pretnja da će Moskva pristupiti principu koji su uspostavile SAD i zapadne zemlje da je moguće komadati države članice UN.

Tadić je naglasio da ipak manevarski prostor Srbije nikada nije bio prevelik i da je u tom trenutku imala izbor ili da se obrati tom i takvom MSP ili da uđe u novi rat sa NATO.

 

Govoreći o tzv. francusko-nemačkom predlogu rešenja Kosovskog pitanja, Tadić je rekao da je on neprihvatljiv u onoj formi koja se pominje u medijima, pošto je sadržaj tog dokumenta i dalje tajna. Kazao je da bi u slučaju prećuntog prihvatanja Beograda da Kosovo uđe u UN, kako navodno predviđa taj predlog, bilo potpuno irelevantno da li Srbija formalno priznaje Kosovo kao nezavisnu državu ili ne.

„Pretposavimo da Vučić prihvati taj predlog, ko će onda hteti da uđe u EU? Ko će onda glasati za ulazak u EU koja ucenjuje Srbiju? Mi već sad imamo manje od 50 odsto podrške EU. Mislim da Vučić ima manje snage nego ja, jer sam ja Angeli Merkel rekao ne“, poručio je Tadić.

Kazao je i da prihvatanje francusko-nemačkog plana sa sobom nosi još jednu opasnost, a to je da za deset godina „dođe osvetnička generacija“ i glasa za najgoru poliriku i nove ratove.

 

***

Komentar

***

 

Zajedno sa Koštunicom, vi ste Tadiću sa SPS sačuvali  ovaj  - apsolutno neodgovoran politički  sistem –sistem potpuno odvojen od interesa građana - tako što ste bavili samo "jenom dimenzijom" "ratnom" zapravo ste vi svojim - NE ČINJENJEM  - doveli na vlast SRS/SNS. Od vremena Voltera, već znamo, da predmet društva i istorije ne treba da bude - „jednodimenziona“ istorija - hronologije ratova, krupnih figura tj. slika dvorova/vladara/vlada, nego pre svega - „višedimenziona“ istorija - koja beleži život nekadašnje svakodnevice, život običnih ljudi, moral koji je vladao, standard ljudi, standarde struka - kako se obavljaju poslovi, psihologije tih masa, kolektivno ponašanje prošlih društava, istorija ideja, istorija znanja, umetnosti, manufakture, klime, zemljišta, emigracije, istorija mentaliteta, mladosti, ishrane, dokolice, smrti, mitova i tsl. Život ima nebrojeno mnogo dimenzija – vi ste ga sveli samo na jednu ratnu – dimenziju! Za 33 g, kada su sve druge dimenzije društva nevažne - stigneš do apsolutne anarhije - nije moguće ni pešački prelaz sigurno da pređeš - i sve ostalo u Srbiji je tako - kao taj prelazak preko zebre – haos rasete li raste – ubrazanje tog haosa potpuno će nas sve spljoštiti.

Zoran Stokić

9.02.2023.

среда, 8. фебруар 2023.

 

Lažni lekari, psiholozi, investitori – nema toga u šta javnost neće poverovati

 

BIZNIS Autor:Daniela Ilić Krasić03. feb 202308:012 komentara Izvor: Shutterstock

 

Posle otkrivanja slučaja "svetski poznate sportske psihološkinje" iz Srbije, koja to u stvari nije, iako je u to uspešno ubedila javnost gostujući i po televizijama sa nacionalnom frekvencijom, postavlja se pitanje - koliko je teško stvoriti lažni identitet u javnosti. Sudeći prema odgovorima sagovornica portala N1 - psihološkinje Ane Mirković i Maje Matić, predsednice Udruženja sertifikovanih istražitelja prevara Srbije (ACFE Srbija) - nema toga u šta javnost ne može da poveruje. A, kada se lažni identitet stvara u svrhu zloupotreba, žrtve možemo da budemo svi, uključujući i - decu

„Kako živimo u trenutku u kom do nas, za svega nekoliko sati provedenih na internetu i društvenim mrežama, dođe nekoliko desetina hiljada poruka, skloni smo da im pristupamo površno, da se u napisano ne uživljavamo, da svemu što nam je ‘wow’ pristupamo kao apsolutnoj istini, a da ništa ne proveravamo. U takvom poretku stvari, svakodnevno smo obmanuti mnogo puta, a čak i poruke kojih se na kraju dana ne možemo prisetiti (a najveći deo informacija odlazi u zaborav), boje našu percepciju, naše ponašanje i naše emocije“, kaže za portal N1 psihološkinja Ana Mirković.

Imajući sve ovo u vidu jasno je da je, kaže Ana – lako napraviti lažni identitet.

„I nema toga u šta javnost ne može poverovati. Svi znamo neku osobu koja ima dva identiteta, onaj koji mi znamo (van društvenih mreža) i potpuno drugačiji – na društvenim mrežama“, ističe Ana Mirković.

Maja Matic, predsednica ACFE Srbija, kaže za portal N1 da svakodnevno čujemo da su ljudi otišli kod lekara koji nisu pravi lekari, u bolnice koje nisu prave bolnice, da potrebni ili nepotrebni medicinski zahvat nije uradio specijalista odgovarajuće struke, kao i da se na preporuku rijaliti zvezde piju lekovi za dijabetes kao sredstvo za smanjenje težine.

„I to sve u želji da ulepšamo sliku o sebi, svom znanju, iskustvu, i naravno ostvarimo profit“, kaže Matić.

Danas su, dodaje, lako dostupna i podrobno objašnjena uputstva o tome kako da osnujete fiktivnu kompaniju, da izgradite bolju kreditnu sposobnost i kreditnu istoriju, da uspešno utajite porez i operete novac, a da ne dođete pod lupu inspekcije i tužilaštva.

Kako se krade identitet

„Krađa identiteta ili prevare sa identitetom su nezakonite radnje u kojima se na nezakonit način pribave poverlјivi lični podaci od korisnika interneta, sa ličnih računara ili iz javnih i privatnih baza podataka i upotrebe za neku vrstu prevare ili obmane, u cilјu sticanja nezakonite finansijske koristi“, pojašnjava ona.

Mogućnosti (zlo)upotrebe ovakvih informacija su – beskonačne.

„Ove informacije se koriste, odnosno zloupotreblјavaju da bi se otvorio bankovni ili kreditni račun, uzeo kredit, ili da bi se prijavili za neku vrstu usluge ili prava bez znanja žrtve, neovlašćeno podigao novac ili nezakonito prebacio na drugi račun, otvorio račun u banci, apliciralo za kredit ili platnu karticu, otvorila firma ili izvršilo krivično delo ucene, krađe, prevare, pronevere, iznude i dr“, nabraja Maja Matić.

Počinioci prevara, dodaje, dolaze do poverljivih podataka o žrtvi na različite načine: kupovinom ukradenih podataka o ličnosti od hakera u cilju izvršenja prevare, špijuniranjem žrtve, prisluškivanjem razgovora u kojem se pominju podaci o platnoj kartici, slanjem elektronske pošte u kojoj se nude pogodnosti ali prethodno zahtevaju lični podaci osobe, lažnim predstavljanjem institucije od poverenja (banke, trgovca, državne institucije) preko kanala elektronske komunikacije, koji navode žrtvu da otkrije lične podatke.

„Objekat napada su baze podataka banaka i drugih finansijskih institucija, osiguravajućih društava, poreskih organa, zdravstvenih ustanova kao i penzionog i socijalnog osiguranja“, navodi Matić.

Ko su žrtve, a ko počinioci

Žrtve, kaže, možemo biti svi mi građani, nezavisno od uzrasta, pola, obrazovanja, kao i privredni subjekti, sa tom razlikom što su podložnija za prevaru mala i srednja preduzeća u odnosu na velike privredne subjekte, koji imaju bolje sisteme za zaštitu od prevara.

„Ko je uobičajeno počinilac ovih prevara? Prema statistici profil počinioca prevare sa identitetom su često osuđena lica koja žele da sakriju identitet odnosno da sakriju novu kriminalnu aktivnost, učenici i studenti koji traže lakši put do zarade, hakeri kojima to često predstavlja vrstu profesionalnog izazova ali i prilika za odličnu zaradu, migranti kojima je neophodan drugi identitet“, pojašnjava ona.

Lažni identitet u finansijskim prevarama

Velika je razlika u učestalosti lažnih identiteta u slučajevima finansijskih prevara u Srbiji i u nekim drugim zemalјama, kaže Maja Matić.

Ali, ono što je isto je – trend rasta u svim zemljama, velikim delom zbog sve većeg napretka u tehnologiji.

„Krađa identiteta i prevare sa identitetom u SAD predstavljaju više od decenije jednu od najrasprostranjenijih prevara od koje snose štetu milioni građana. U Americi je za prošlu godinu Federalnoj trgovinskoj komisiji prijavljeno 2,4 miliona slučajeva prevara, od kojih 25 odsto čine krađe identiteta. U 2022. godini najveći je broj slučajeva prevara sa kreditnim karticama, dok je u 2021. godini najčešća prevara krađe identiteta bila prevara sa državnim dokumentima ili beneficijama koje daje država. Žrtve su prema statistici stare između 30-39 godina“, navodi naša sagovornica.

Svake godine se, dodaje Matić, uvećava broj žrtava krađe identiteta. A, prema procenama, svaki treći Amerikanac je bio žrtva pokušaja krađe identiteta u nekom trenutku svog života.

„Podaci pokazuju da iza ovakvih krivičnih dela uglavnom stoje muškarci. Odrasli nisu jedini koji postaju žrtve krađe identiteta – žrtve mogu postati i deca mlađa od 18 godina.

Šta je sintetička krađa identiteta

Predsednica ACFE ističe da je sintetička krađa identiteta najbrže rastući oblik krađe identiteta u SAD.

„To je vrsta prevare u kojoj počinilac prevare kombinuje stvarne i lažne informacije kako bi stvorio novi identitet. Prave informacije koje se koriste u ovoj prevari se obično kradu od pojedinaca koji ništa ne sumnjaju. Ove informacije se koriste za otvaranje lažnih naloga i lažne kupovine. Omogućava počiniocu prevare da ukrade novac od kreditora, uklјučujući kompanije za kreditne kartice koje odobravaju kredit na osnovu lažnog identiteta“, objašnjava Maja Matić.

Ovo je, dodaje, jedna od najtežih vrsta prevara za otkrivanje.

„Banke mogu postati žrtve sintetičke krađe identiteta jer je većina informacija koje im počinioci pružaju istinita, počinilac prevare je nestao sa odobrenim novcem, a banka ne može da naplati novac od lažnog identiteta koji je otvorio račun“, kaže ona.

Lagali da hrane decu

Maja Matić navodi i lanjski primer iz SAD gde je Ministarstvo pravde (DOJ) uhapsilo 49 lјudi povezanih sa neprofitnom organizacijom „Feeding Our Future“, sa sedištem u Minesoti pod optužbom za prevaru, pranje novca i plaćanje i primanje mita u šemi za prevaru federalnog Programa ishrane dece od 250 miliona dolara.

„Program je osmišlјen da obezbedi obroke deci sa niskim primanjima tokom pandemije kovida-19. Prema tužiocima, optuženi su uspostavili mrežu lažnih kompanija povezanih sa ‘Feeding Our Future’, regrutovali pojedince i entitete da otvore programe ishrane širom Minesote i dostavlјali lažne fakture za serviranu hranu i spiskove hilјada lažnih imena dece koja su navodno hranjena. Počinioci prevare su optuženi da su koristili svoju nezakonito stečenu dobit za kupovinu nekretnina u Minesoti i Turskoj, luksuznih vozila, nakita i putovanja“, priča Matić.

Srbija ne poznaje krađu identiteta kao posebno delo

Statistika o krađi identiteta u Evropi takođe govori da to predstavlja značajni problem.

 podacima Finanso, 56 odsto Evroplјana je pretrpelo najmanje jednu prevaru u poslednje dve godine. Jedna trećina prevara bile su žrtve krađe identiteta, što je čini drugom najčešćom vrstom prevare u Evropi“, kaže Matić.

U Srbiji je, ukazuje ona, ubrzan razvoj i korišćenje informacionih i komunikacionih tehnologija doveo do značajnog porasta broja zloupotreba poverlјivosti informacija, krađe intelektualnih dobara.

„Sudeći po broju slučajeva prijavlјenih policiji prošle godine – bezbednost računskih podataka ne predstavlјa veliki broj, ali se ova radnja izvršenja krije i u ostalim krivičnim delima poput prevare, jer zakon ne poznaje radnju krađe identiteta kao posebno delo“, ističe Maja Matić.

U Srbiji – lažni zaposleni

Prevare sa platnim spiskom, koja predstavlja krađu gotovine iz preduzeća putem sistema za obradu platnog spiska, a koja se najčešće vrši tako što se u evidenciji platnog spiska ubaci lažni zaposleni ili produži isplata licu koje je otišlo iz kompanije, prema rečima naše sagovornice – česta je u Srbiji.

„Posebno u javnom sektoru Srbije, dok u SAD predstavlja manji deo prevara u okviru pronevere imovine, koja uključuje krađu od strane zaposlenog ili zloupotrebu sredstava i resursa poslodavca“, navodi Matić.

Internet i identiteti

Psihološkinja Ana Mirković ističe da dostupnost interneta, društvene mreže i onlajn život i olakšavaju stvaranje „paralelne stvarnosti“ po pitanju nečijeg identiteta, ali istovremeno i omogućavaju lakšu proveru podataka.

„Svako može da se predstavi onakvim kakav želi da bude, sve svoje osobine i vrline može da predimenzionira, izmašta“, navodi Mirković.

S druge strane, dodaje, zaista je jako lako proveriti sve informacije koje do nas stižu.

„Nekoliko klikova na relevantne izvore podataka, zajedničke konekcije koje možemo pitati, direktna komunikacija sa skoro svakom osobom na svetu – sve informacije je lako proveriti. Da li sve to koristimo – ne, a odgovor na pitanje zašto je dat u prethodnim redovima – ljudi su umorni od informacija, svega im je previše, ne uživljavaju se, sve je senzacija na par sekundi, a skloni su tome da poveruju u ono što je blisko njihovim uverenjima, stavovima i razmišljanjima, bez potrebe da tragaju za istinom“, pojašnjava Ana Mirković.

Na pitanje koliko dugo takav lažni identitet neke osobe može da traje, Ana odgovara: „Sve dok neko ne pokaže dublje interesovanje i ne krene da istražuje, kao što je sada uradio novinar Fake News Tragača (u slučaju „sportske psihološkinje„). Iskreno, ne mogu da zamislim situaciju u kojoj je takvu analizu uradio neko ko se time ne bavi profesionalno“.

Maja Matić podseća da je digitalizacija prouzrokovala preselјenje većine ekonomskih i društvenih interakcija na mreži, a da je pandemija kovida-19 dodatno ubrzala taj proces. A sa mnogostrukim mogućnostima digitalizacije dolazi i – umnožavanje rizika od prevara u ovoj oblasti.

Sa druge strane, kaže, automatizovan je proces prevencije i zaštite od prevara u finansijskim uslugama. Tako kompanije mogu da unaprede svoje napore u borbi protiv prevara, poboljšaju operativnu efikasnost, povećaju sigurnost zaposlenih i što je najvažnije – bolje zaštite klijente i poslovanje.

„Izveštaj o korišćenju tehnologije za borbu protiv prevara ACFE organizacije za 2022. pruža uvid u to da je 43 odsto organizacija povećalo upotrebu analitike podataka kao odgovor na pandemiju kovida- 19, da 60 odsto organizacija očekuje povećanje budžeta za tehnologiju za borbu protiv prevara u naredne dve godine kao i da 99 odsto organizacija navodi da su povećani obim pregledanih transakcija i pobolјšana blagovremenost otkrivanja anomalija korisni rezultati njihovih analitičkih programa protiv prevara“, kaže Matić.

Očekuje se, dodaje, da će se upotreba veštačke inteligencije i mašinskog učenja u programima za borbu protiv prevara više nego udvostručiti u naredne dve godine.

 

***

Komentar

***

 

Fenomen objasnio Darvin "mentalna sposobnost Homo sapijensa konstantna je u poslednjih 100 000 godina", ali dodaje da su kroz istoriju sociološki elementi uticali da se ona "smanji", kao primer, navodi Španiju: "samo u Španiji neki najbolji ljudi – oni koji su sumljali i pitali, a bez sumlje ne može biti napretka – bili su eliminisani sistematski tokom tri veka, u proseku po hiljadu godišnje...i tako je snizila opšti nivo inteligencije." Ono što je u Španiji uradila inkvizicija kod nas je od 1945 (naročito od 1990) uradila kominterna. Da bi prikrila svoje delovanje kominterna je u Srbiji "komunističku istinu" preobukla u "hriscansku istinu" sa ciljem održanja antievropske kulturne. Dok u drugim zemljama realsocijalizma posle pada zida u Berlinu 1989. vrše tranziciju ka Evropi u građansko demokratsko društvo u nas "nove ideološke skaske" postale su misli vladike Velimirovića:  "Hocete li uz Evropu ili uz Hrista? Uz smrt ili uz zivot? Pitate se. Razvedrite se. Odlucite se. Smrt ili zivot. To dvoje stavio je nekad Mojsije pred svoj narod. I mi stavljamo pred vas. Znajte: Evropa je smrt, Hristos je zivot". Danas se taj Hristos zove Putin. "Rat" je "mir". Vodeći ratove napravićemo privredu i društvo u kome je zlatno doba! A kada si napustio civilizaciju izgledaš kao Srbija.

Zoran Stokić

3.02.2023.

 

Ružić: Školska slava uz sečenje kolača elementarno pravo verujućih građana

 

VESTI Autor: Beta30. jan 202309:42 Sveti Sava Izvor: Tanjug/Miloš Milivojević

 

Ministar prosvete Branko Ružić izjavio je da je obeležavanje školske slave Svetog Save uz sveštenika i seču slavskog kolača "elementarno pravo" koje verujući građani mogu da iskoriste, i da je to u skladu sa Ustavom Srbije.

 „Naravno da postoje ljudi koji su ateisti, poput dotične direktorke (škole u Sečnju), ali to ni na koji način ne znači da kada ste direktor, u skladu sa onom krilaticom ‘država to sam ja’, to nije tako. Ustav sve ovo dozvoljava, bez obzira što su crkva i država odvojene“, rekao je Ružić.

Ocenio je da „nema potrebe da se baca senka na obeležavanje školske slave Sveti Sava“, kao i da je „prirodno da se seče kolač“.

Ministar se osvrnuo i na uvođenje obaveznog srednjeg obrazovanja, koje je predviđeno Strategijom obrazovanja i vaspitanja do 2030. godine, ističući da se tome stremi, ali da „nije imperativ u ovom trenutku“.

Prema njegovim rečima, Ustav Srbije govori da je osnovno obrazovanje obavezno i besplatno, a da je srednje besplatno, odnosno da trenutno nije obavezno.

„Ukoliko se ovaj strateški orijentir bude realizovao do 2030. godine, svakako će biti potrebno da i naš najviši pravni akt pretrpi promenu u tom delu, tako da u svakom slučaju to jeste nešto čemu težimo, stremimo, ali je referentna analiza svakako potrebna“, kazao je Ružić.

Objasnio je da je prethodno neophodno definisati sve prethodne korake i uraditi kvalitetnu analizu mreža srednjih škola, kako bi se „jasno definisala mogućnost veće dostupnosti škola svim učenicima, posebno u nedovoljno razvijenim sredinama“.

 

***

Komentar

***

 

27.01. 2023. Ružić je načinio grešku oko "slavskog kolača"; "poricati grešku – dvostruka je greška", kao što je kazao Monteskije. U ranom srednjem veku nas je i engleza bilo isto oko 1.5 milion. A gde je ko stigao za 1000 godina? Oni čine okosnicu Zapadne civilizacije a mi smo sociološki "virus". A to je zato što su oni 1000 g "učili na grešakama", stalno popravljali greške, a mi nikada za 1000 g nismo učili na greškama, kod nas vlada mit - osveštani tabu - da naše vođe nikada nigde nisu pogrešili. Pa pošto nikada nijedan od njih nikada nigde nije pogrešio, nema se šta popravljati. A započelo je tako što su naši Nemanjići izabrali jednocentrični model DESPOTSKE Vizantije, "vlast je nepogrešiva" ; a englezi višecentrično društvo "svako može da pogreši": kralj, aristokratijea, crkva, gradovi – pa pošto svako može da pogreši a greške moraju biti popravljene nastala je demokratija, građansko društvo, liberalizam, nauka. Savremenik Svetog Save (1175-1236) - je Robert Groseteste (1168–1253) pradede-nauke, kancelara Oksfordskog univerziteta koji je unapredio sholastičku analitiku, fiziku, etiku, uveo indukciju i verifikaciju kao metod dolaženja do istine, grešeke se moraju popravljeti jer  "ponavljanje greške" treba smatrati "kugom razuma" – kao što je kazao  Fransis Bekon. Sve mora biti podvrgnuto kontroli “scientia experimetalis" koja stoji iznad "autoriteta" - sveštenik Rodzer Bekon 1268. to traži od tadašnjeg pape - sic!

Zoran Stokić

30.01.2023.

 

Hubač: Političke oligarhije odgovaraju jedne drugima, mali ljudi – nisu u fokusu

 

KULTURA Autor:N1 Beograd05. feb 202311:01

 

Dramaturg Željko Hubač izjavio je u Novom danu da se političke oligarhije s jedne i s druge strane bore za opstanak na vlasti i zauzimanje vlasti. "Uopšte im u fokusu nisu ti mali ljudi, puna su im usta njih, ali nisu u fokusu", rekao je.

Predstava Željka Hubača „Berlinski zid“ će u četvrtak gostovati na sceni Narodnog pozorišta u Beogradu.

Hubač kaže da je „Berlinski zid“ jedna opšteprihvaćena metafora podele, što je „apsolutno paradoksalno“.

„Na ovim našim prostorima pad Berlinskog zida bio je inicijalna kapisla za svakovrsna deljenja, koja su se odigravala kroz obilje nasilja koja i dan danas traju. Paradoks, shvatate da nešto što bi trebalo da bude neka vrsta metafore spajanja ovde inicira sasvim suprotan proces“, kaže on.

Prema njegovim rečima, „iracionalna autodestrukcija je sastavni deo našeg života poslednjih decenija“.

„Ja sam ubeđen da tu vrstu iracionalne autodestrukcije stimulišu i generišu različiti ljudi koji se bave svima nama kroz različite pseudoideologije. Mi smo i dalje spremni opsesivno da podredimo neke različite radosti našeg života zabludama“, kaže on.

U predstavi je, kaže, „uzeo prostor KiM“.

„Kad izgovorite KiM ili Kosovo, označava geografski prostor, a eto ga sukob. Dovedeno je do apsurda, događanja u toj albanskoj i srpskoj porodici se baziraju na ovome što pričam, iracionalnoj autodestrukciji. Ja sam davno shvatio i prestao da živim u toj iluziji da pozorište može da menja svet, ali vi određenim pozorišnim činom možete da promenite, da ukažete nekom čoveku na jedan drugi rakurs gledanja na jedan određeni problem, da ga suočite sa etičkim dilemama“, kaže on.

Mišljenja je da se političarima ne bi dopala ta priča.

„Jer pokušava da raskrinka jednu situaciju u kojoj vi imate političke oligarhije i s jedne i s druge strane, koji na svaki mogući način stimulišu jednu vrstu nasilnog ponašanja unutar svojih prostora, njih ne interesuju ti mali ljudi o kojima ja pričam, njih interesuju njihove idelogije, vlast. Te političke oligarhije jedni drugima odgovaraju“, kaže Hubač.

Dodaje da se političke oligarhije s jedne i s druge strane bore za opstanak na vlasti i zauzimanje vlasti.

„Uopšte im u fokusu nisu ti mali ljudi, puna su im usta njih, ali nisu u fokusu. Da vi napravite tu vrstu atmosfere u tim enklavama, prostorima. Vi ne možete više da se vozite beogradskim drumovima koliko su neravni, to je neki realni problem, ali vi stalno zamagljujete te neke realne probleme tim velikim pričama. Integritet jedne zemlje jeste realna priča, ali vi zloupotrebljavate tu realnu priču samo zarad nekog ličnog interesa“, kaže on.

Osvrnuo se i na sednicu Skupštine i na navode da je „ličila na pozorište“.

„Ceo svet je pozornica. Čak je i Božo Prelević izgovorio da Skupština liči na pozorište. Kako pokriti situaciju, imate neki francusko nemački plan, vi sazivate Skupštinu, iako to nisu neka vaša ustavna ovlašćenja, ali razumeli smo u kom prostoru živimo, čak smo se sa time složili što je najstrašnije, vi raspravljate o nečemu što ne možete da pokažete. Da ih pustite u tom prostoru 10 dana, oni bi se u tom prostoru pobili, ali samo ako postoje kamere, bez kamera bi se o mnogo čemu dogovorili, da li bi to bilo u interesu naroda, ne znam. Ja i dalje verujem da postoje iskreni političari, želim da verujem da reč političar ne mora da znači lažov“, kaže Hubač.

Kako je rekao, „pozorište ne može da promeni svet“.

„Ali niko od nas svojim angažmanom ne može da promeni svet kao pojedinac, ali jedna vrsta grupe ljudi koja može da razmišlja u pozitivnom pravcu nečega što je društveni, a ne samo lični interes, e to može da promeni svet“, kaže on.

 

***

Komentar

***

 

Odličan intervju. Glavna teza Hubača //„Ali niko od nas svojim angažmanom ne može da promeni svet kao pojedinac, ali jedna vrsta grupe ljudi koja može da razmišlja u pozitivnom pravcu nečega što je društveni, a ne samo lični interes, e to može da promeni svet“, // važi u građanskim društvima (gde postoji kontinuitet), nažalost, ne i u despotskim (društva diskontinuiteta). Pad zida u Berlinu je bio prilika da se razvlasti apsolutna vlast, to se kod nas nije desilo, ovde je vlast  uspela da pomoću ratova izvrši - lažnu tranziciju – da svoju političku vlast pretvori i u ekonomsku vlast. Društvo čine institucije (formalne i neformalne) i ljudi koji su u njima. Ako vlast, kao u despotijama, u svojim rukama drži i političku i ekonomsku vlast ona ne samo da upravlja koje će institucije postojati, nego i preko kadriranja određuje koji će ljudi u njima biti. Svi tokovi života i formalni i neformalni su u rukama vlasti, za one koji bi govorili o opštem dobru decenijama nigde ne postoji prostor. Čak i gore od toga, svi mi koji smo od '90 govorili o opštem dobru smo - kažnjeni - proglašeni za "nepriatelje države", sva vrata su nam zatvorena ne samo u formalnim nego i u neformalnim instutijama (sve su u rukama vlasti), gurnuti smo znači na marginu društva u sveopštu bedu – da što pre izumremo! Naši sugrađani su se ponašali - prirodno - da bi preživeli, morali su da se "povezuju" sa onima koji drže političku i ekonomsku vlast, mi smo im postali - nešto poput  dinosaurusa – "nekorisni"; vlast je očuvala  despotski  sistem tako što je snizila intelektualne, moralne i operacionalne sposobnosti stanovništva, na duže staze to vodi ka - involuciji - izumiranju. Ali ne možete očekivati od turbo/sega/mega političko/ekonomske elite da ima svest o rečenom.

 

Zoran Stokić

8.02.2023.

 

Zemljotresom pogođeno više od 13 miliona ljudi

 

SVET Autor:N1 Beograd07. feb 202310:07

 

Novinarka Turske nacionalne televizije Teida Imamović izjavila je za N1 da je jučerašnjim zemljotresom pogođeno više od 13 miliona ljudi, kao i da su u potresu srušene i neke bolnice. "Mnogi ljudi su noć proveli u kolima, jer se savetuje ljudima da ne ostaju u zgradama, pošto postoji mogućnost ponovnog rušenja i opasno je", kaže ona.

Prema njenim rečima, akcije spašavanja i dalje traju.

„Prema poslednjim informacijama broj poginulih je 3.381, više od 20.000 ljudi je ranjeno, taj broj nažalost i dalje raste, vremenski uslovi otežavaju pretragu. Ovde je zima tek počela, kiša, hladnoća i sneg, sve to dodatno otežava spašavanje ljudi“, kaže.

Aerodrom u Hataju je trenutno zatvoren zbog oštećenja na pisti, kaže

„Pista je oštećena u Hataju i najveći problem je trenutno tamo, teško je doći do tih ljudi“, kaže.

Ovo je, podseća, najveći zemljotres u tom području u 100 godina.

„Predsednik Turske je izjavio da je ovo najveća katastrofa od 1939. godine. Prvi se desio ujutru u 4.17h jačine 7,7 po Rihteru, a onda drugi 7,6 devet sati kasnije. Naknadnih potresa je bilo mnogo, očekuje se da će biti još više, oko 280 trenutno“, kaže ona.

Imamović ističe da je ovim zemljotresom pogođeno više od 13 miliona ljudi.

„Desetine hiljada se vode kao nestale, nažalost taj broj će biti i veći. Sada je prioritet spašavanje ljudskih života, svi rade sve što je u njihovoj moći, veliki broj dobrovoljaca se javio, velika solidarnost postoji. Sada je svaka pomoć preko potrebna i dobrodošla. Pomoć je do sada ponudilo više od 65 zemalja. Pomoć i poruke podrške stižu sa svih strana“, kaže Imamović.

Kako je rekla, i neke od bolnica su srušene u zemljotresu.

„Trenutno su formirana kao privremena skloništa, mnogi ljudi su noć proveli u kolima, jer se savetuje ljudima da ne ostaju u zgradama, pošto postoji mogućnost ponovnog rušenja i opasno je. Neki su ostali u školama koje su u dobrom stanju, škole neće raditi do 13. februara, proglašena je sedmodnevna nacionalna žalost“, kaže ona.

 

***

Komentar

***

 

 

Džesika Tarner, geolog iz Geološkog zavoda SAD (USGS), rekla je da se region nalazi na trosmernom susretu između raseda, nazvanom Anadolske rasedne zone, gde se spajaju afrička, anadolska i arapska ploča, što povećava rizik od razornih zemljotresa. To je takođe gusto naseljeno područje, što povećava opasnost od uništenja i gubitka života.

*

Dok svet vode despoti i autoritarni lideri koji sprečavaju autonomiju struka, te da naučna znanja budu iznad njihovog autoriteta; dok se u političkim kampanjama mogu koristiti vulgarnom propagandom, teorijama zavere – da bi sa svojih postupaka skinuli bilo kakvu odgovornost – dok mogu da bi dobili izbore, da na primer, grade (dozvole da se gradi) na supet trusnim područjima  - događaće se ovakve katastrofe. Dok životinje automatski grade svoju ekološku nišu, ne mogu je promeniti, vrsta-čovek može neuspele ekološke niše života da zameni boljim-sigurnijim; tome nas može odvesti naučna tradicija - optimistička tradicije - učenja na greškama - jer koristi metod dolaženja do istina pomoću - opovrgavanja. Tome nas ne mogu odvesti pesimstičke animističke, religiske tradicije - autoritarne tradicije ne učenja na greškama - jer koriste metod dolaženja do istina pomoću - potvrđivanja; traže se samo oni primeri koji potrvđuju njihovo mišljnje, stavove, oni primeri koji bi potencijalno mogli opovrgnuti ta mišljenja se odbaciju. Te pesimističke tradicija neverovanja u moć ljudskog razuma su za 10 000 god postojanja civilizacija pokazale da nisu dobar vodič u budućnost te da umesto da grade nove ekološke niše pomoću kojih možemo preživeti one su proizvodile univerzalne zavere, ratove, pesimizam i bedu - materijalnu i duhovnu.

Zoran Stokić

7.02.2023.