Garderoba u boji
pomaže da se izborite sa stresom – koja je najdelotvornija?
LIFESTYLE Autor: Večernji.hr 14. dec 202416:15 0 komentara
Nošenje garderobe i modnih detalja u boji da biste se bolje
osećali je deo trenda 'dopaminskog oblačenja', ili korišćenje odeće za
poboljšanje raspoloženja. Pročitaj više:
***
Komentar
***
Istraživanja o tome kako boje
utiču na ljudsko ponašanje je još uvek kontroverzno. Do stvaranja solidnih
teorija o tome prisetimo se - da od kada je nakon 1600., tempo pomorske
trgovine porastao pigmenti brojnih boja su počeli ubrzano da stižu u Evropu sa
svih ostalih kontinenata. Pa je sa Velaskezom i Njutna boja postala
sveobuhvatni, fundamentalni i neizbežni element (i) ljudskog sveta. Isaka
Njutna je u razmišljanju često inspirisala muzika, na primer, muzika ga je
"naterala" da doda dve nove boje dugi. Srednjovekovna duga imala je
pet boja: crvenu, žutu, zelenu, plavu i ljubičastu. Njutn je dodao još dve -
narandžastu i indigo - da bi boje bile "podeljene na način muzičkog
akorda". Iako Njutna mnogi vide kao oličenje puritanskog tmurnog lika - i
on je bio oduševljen - ovim novim bojama; svoju londonsku rezidenciju: radnu
sobu, dnevnu sobu,..., spavaću sobu - opremio je zavesama, meblom nameštaja,
jastucima,..., tapetima u grimiznoj boji (jarko crvenoj boji).
Susret da tako kažemo
"mozga" i "univerzuma" dogodio se u "kambrijumskoj
eksploziji" (period od pre 550-520 miliona godina) kada su se naglo pojavili
brojni složeni višećelijski makroskopski organizmi (postojali su i pre ali su
bili malobrojni) koji su se razmnožalali seksualnim putem (ne više aseksualnim razmnožavanjem
u kojem nastaje - klon - organizam identičan roditeljskom organizmu). Stvorene
su "oči" počeo je rat za preživljavanje između grabežnjivaca i vrsta
koje su razvijale odbranbene mehanizme (školjke, klješta,..., zubci) a tu su
pomogle i "boje" – ispred predatora se pojavilo kamuflažno biće. Sledeće
bujanje boja dogodilo se na kraju krede kada je asteroid udario u Zemlju - zbrisao
je dinosauruse, šansu za preživljavanje pružila se sisarima. Preci kopnenih
biljaka evoluirali su iz vode vegetacije, pre oko 450 miliona godina, pojavile
su se prve kopnene biljke, a cvetnice pre oko 200 miliona godina. Znači tokom
vladavine dinosaurusa, priroda još uvek nije imala većinu svojih boja: biljke
nisu davale cveće i obojeno lišće sve do kasne krede, a ptice, pčele i
leptiri još nisu evoluirali da se hrane svojim nektarom punim saharoze. Mi tj.
naši daleki preci, preživeli su to daleko doba dihromatskim vidom (modalitetom
koji se skoro ne može razlikovati od monohromatskog vida - nisu bili u stanju
da vide boje više od daltonista; tu težište nije bilo na bojama već na oštrini
vida, jer smo se kretali noću) tek smo kasnije postali biće sa trihromatskim
vidom – vid kod koga postoje tri nezavisna kanala za prenošenje informacija o
boji, izvedene iz tri različite vrste ćelija u oku – tek smo tada mogli videti
na stotine boja.
ZoranStokić
15.12.2024.
Нема коментара:
Постави коментар