Ambasador demantovao
"Politiku": Srbija bila pozvana da se pridruži sastanku, ali je
odlučila da to ne učini
Autor:
author
N1 Beograd
|
01. dec. 2025. 22:38
|
VESTI
Edvard Ferguson, Edward Ferguson
N1/Marina Pupavac
Ambasador Velike Britanije u
Srbiji Edvard Ferguson izjavio je da je Srbija bila pozvana da se pridruži
sastanku na brodu Kraljevske mornarice HMS Ričmond, tokom nedavnog boravka u
Albaniji, ali da je odlučila da to ne učini.
Edvard Ferguson je reagovao na
članak koji je objavljen na današnjoj naslovnoj strani "Politike", pod
naslovom "Zašto London okuplja neprijatelje Srbije". Ambasador je
naveo da je neprijatno iznenađen ovim člankom navodeći da je isti poslužio kao
okvir za "štampanje više teorija zavere ili kritika na račun Ujedinjenog
Kraljevstva, pod neubedljivim izgovorom da Srbija nije bila pozvana da
učestvuje na tom sastanku"
Istina je zapravo da je Srbija
bila pozvana da se pridruži sastanku, ali da je odlučila da to ne učini, naveo
je ambasador.
Ferguson je u dopisu koji je
poslao uredniku "Politike, a koji je objavio na mreži Iks, naveo da je
novinar "Politike" to mogao lako da proveri da je kontaktirao
ambasadu.
"Postoji razlog zašto
Globalna povelja Međunarodne federacije novinara ohrabruje 'proveru činjenica,
izvora ili više na odgovor' onima koji su predmet medijskih natpisa. Kodeks
novinara Srbije takođe prepoznaje 'pravo medija da imaju različite uređivačke
koncepte', ali i 'obavezu novinara i urednika da prave jasnu razliku između
činjenica koje prenose, komentara, pretpostavki i nagađanja'. U oba slučaja,
želja je da se ugledne novine ne sramote objavljivanjem neistina", napisao
je ambasador Ferguson.
Istovremeno je, kako je naveo
ambasador, žalosno što ovaj tekst vidi zaveru u svakom sastanku suseda Srbije.
"Britanija je ponosna što je
domaćin ovogodišnjeg Berlinskog procesa, koji je, tokom šest meseci, okupio
predstavnike zemalja Zapadnog Balkana na 21 sastanku u 10 različitih država,
kako bi razgovarali o rešavanju praktičnih problema u regionalnoj trgovini,
povezanosti i saradnji", rekao je ambasador.
On je ocenio da je Zapadnom
Balkanu potrebno više regionalnog partnerstva, a ne manje i dodao da će
"Ujedinjeno Kraljevstvo te pozitivne procese nastaviti da podržava".
"Na primer, u vašem članku
niste pomenuli regionalnu trgovinsku konferenciju Britanije i Zapadnog Balkana,
koju smo 20. novembra organizovali u Beogradu. Predsednik Vučić je otvorio
konferenciju, koja je privukla više od 300 predstavnika kompanija širom UK i
regiona. Želja nam je da ovo dovede do daljeg rasta trgovine između Britanije i
Srbije. I nadam se da je to nešto što bi Politika pozdravila", poručio je
ambasador.
***
Komentar
***
"Politika" = "Putinka".
Već viđeno, na primer, u martu 1948., Velebita (pomoćnik ministra inostranih
poslova) poziva Tito i kaže mu: "sovjeti su te optužili da si engleski
špijun; dokaz: 'dugo si samostalno razgovarao sa njima', ja moram da te smenim,
ali ćeš ti i dalje obavljati posao pomoćnika ministra inostranih poslova – a radi
forme vodićeš Komitet za ugostiteljstvo i turizam".
***
Premda, međunarodni sistem država
- ne priznaje države "parije" - zbog principa jednakosti prema
međunarodnom pravu, odomaćena je praksa da u vođenju spoljne politike velike
sile koriste fenomen "parija"! "Parija" može postati neka
država ukoliko: 1) poseduje ili koristi oružje za masovno uništenje , 2)
podržava terorizam, 3) kojoj nedostaje demokratija, 4) sa istorijom kršenja
ljudskih prava, 5) koje promovišu radikalne ideologije kod kuće ili u
inostranstvu i 6) koja vrši akte vojne agresije u inostranstvu.
Super sile mogu svoje -
subjektivne procene - da učine na međunarodnoj sceni da su – objektivne.
Tako su SAD učinile da Kuba
Fidela Kastra postane "parija"! Poučno je, ne to nije zbog komunizma
u Kubi, nego je Kuba postala "parija" jer je SSSR na Kubi, 159 km od
SAD, pokušao da postavi rampe za nuklearne rakete (velika greška F. Kastra –
što je na to pristao).
A zanimljivo je da to uporedimo
sa Albanijom Enver Hodze koja je takoće bila "parija". Zapadne zemlje
su Albaniju proglasili "parijom" jer je Enver odbijao da sprovede
izbore. Na planu spoljne politike, Titova YU je pokušavala da Albaniju uključi
u YU, što je dovelo do toga da Hodza uspotavi čvrste odnose sa SSSR uđe u
Varšavski pakt. Međutim zbog invazije SSSR na Čeholovačku 1968., Albanija je
napustila Varšavski pakt; i u sukobu SSSR sa Kinom stala na stranu Kine. Ali
već od 1970., postepeno je smanjivala svoju vezu sa Kinom. Posle 4 decenije
komunizma od revolucije 1989., Albanija je doživela porast politikog aktivizma,
posebno među studentima, što je dovelo do prvih višestranačih izbora 1991. Zbog
krize 1997., pod Berišom UN su sprovele operacija Alba - mirovne snage UN
predvođene Italijom (EU), ušle su u Albaniju da sprovedu restrukturiranje
pravosudnog sistema i stvore multinacionalnu
albansku policiju. 2009., su ušli u NATO i evo uveliko su nas pretekli
za ulazak u EU.
Umesto Kube i Albanije sada je
Srbija "parija" (po raznim osnovama)!
Zoran Stokić
2.12.2025.
Нема коментара:
Постави коментар