Radonjić: Naravno da
postoje prolazi između Filozofskog i Rektorata, neka UKP prošeta i vidi kako
izgleda fakultet
Autor:
N1 Beograd
|
31. mar. 2026. 13:09
|
VESTI
|
5
komentara
Profesor Filozofskog fakulteta Ognjen Radonjić rekao je,
povodom ulaska pripadnika Uprave kriminalističke policije u Rektorat
Univerziteta u Beogradu, da ne zna kakve veze imaju korupcija i kriminal sa
tragičnom smrću studentkinje Filozofskog fakulteta.
Pročitaj više:
https://n1info.rs/vesti/ognjen-radonjic-upad-ukp-u-rektorat/
***
Komentar
***
Već od 1220 god fakulteti u
gradovima Evrope su imali autonomiju ekonomsku, pravnu, uključujući i svoje
pravosuđe nije mogla policija i vojska kraljeva da vršlja po njima. A u Srbiji
2026 može.... Ali nije samo vlast kriva, krivi su i naše inelektualne elite
koje se prave da od 1945 nije narušena autonomija svih struka. Elita nije
stvorila korake, počev od smrti Tita 1980.,
kako i Srbija da prestane da bude "zarobljena" država gde je
vlast iznad Zakona. U Poljskoj, Češkoj,..., Bugarskoj su se od 1980-1989 spremali
za pad komunizma, da naprave prvi korak ka parlamentarnoj demokratiji,
iskoristili su pad berlinskog zida 1989. Samo Srbija to nije iskoristila.... To
je to. Zato smo sada Severna Koreja u "rukavicama" lažna demokratija
i to samo zato što smo geografski u Evropi. Inače da smo u Aziji bili bi prava
Severna Koreja.
Pošto struke nemaju autonomiju od
1945, tako na primer sada u 21 veku, na samom Filozofskom fakultetu, redovni
profesori: Miloš Ković, Čeda Antić,..., Vladimir Vuletić, Slobodan Antonić pomažu
da se u Srbiji održi "društveni autoritarno/rainski karakter".
SM,..., AV na vlasti održava ne njihova sposobnost vladanja
nego - inercija institucija sistema - koje su stvorene 1945., u kombinaciji sa
našim autoritarno/rainski društvenim karakterom. Individualni karakter je
nedovoljan za funkcionisanje društva.
"Društveni karakter" je taj koji stvara društveno delovanje u
sadašnjosti. Društveni karakter - društveno nesvesno - strukturirajuće
strukture - stiče pojedinac od rođenja u
praksi (u kojoj odrasta: porodica i druge institucije društva) tj. u njega budu
"ugrađene" kolektivne,
generativne šeme i "dispozicije" (osnovni stavovi – kako razmišlja,
oseća,..., deluje). Društveni karakter u pojedincu razvija želje da on čini ono
što je - društveno potrebno i poželjno činiti.
Zoran Stokić
31.03.2026.
Нема коментара:
Постави коментар